balkanxvijesti.com
Related Articles
Trgovinski odnosi između Sjedinjenih Američkih Država i Kanade suočavaju se s novim valom tenzija nakon što je američki predsjednik Donald Trump uputio oštru prijetnju sjevernom susjedu. Trump je najavio uvođenje stopostotnih carina na svu kanadsku robu ako vlada u Ottawi, predvođena premijerom Markom Carneyjem, postigne bilateralni sporazum s Narodnom Republikom Kinom. Ova dramatična objava, poslana putem društvenih mreža, ponovo je pokrenula debate o stabilnosti ekonomske saradnje u Sjevernoj Americi i geopolitičkim savezima koji definiraju moderni svijet.
Prema navodima koje je Trump iznio na svojoj platformi Truth Social, reakcija Washingtona bit će trenutna i nemilosrdna ukoliko Kanada odluči formalizirati dogovor s Pekingom. Trump je u svojoj subotnjoj objavi bio vrlo izravan, istaknuvši da će, u slučaju postizanja sporazuma s Kinom, kanadski proizvodi koji ulaze na tržište Sjedinjenih Američkih Država odmah biti pogođeni tarifama od 100 posto. Ova prijetnja predstavlja značajnu eskalaciju u već ionako napetoj atmosferi između dvojice lidera, čiji su se odnosi ponovo pogoršali nakon privremenog zatišja.
Pozadina sukoba i uloga Kine u sjevernoameričkoj ekonomiji
Korijeni ovog sukoba leže u nedavnim diplomatskim aktivnostima kanadskog premijera Marka Carneyja, koji se sastao s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom. Tokom tog sastanka najavljeno je da su Kanada i Kina postigle načelni sporazum koji, između ostalog, obuhvata i sektor električnih vozila. Sektor električnih vozila trenutno predstavlja jedno od najdinamičnijih i najvažnijih polja globalne ekonomije, ali i tačku velikog rivalstva između zapadnih ekonomija i Kine. Interesantno je da je u ranijoj fazi Trump potencijalni dogovor između Kanade i Kine opisao kao “dobru stvar”, što ukazuje na nagli zaokret u njegovoj retorici i pristupu ovom pitanju.
Za sada ostaje nejasno je li spomenuti sporazum između Ottawe i Pekinga već službeno stupio na snagu ili se Trumpova reakcija odnosi na predstojeće faze njegove implementacije. Sjedinjene Američke Države tradicionalno pažljivo prate sve ekonomske aktivnosti svojih susjeda s trećim zemljama, posebno kada je riječ o Kini, koju Washington vidi kao glavnog ekonomskog i strateškog rivala. Veze između Ottawe i Washingtona pokazuju kako globalni trgovinski odnosi mogu brzo eskalirati pod utjecajem vanjskih geopolitičkih faktora i sklapanja saveza s trećim stranama.
Kako bi se dobilo pojašnjenje o novonastaloj situaciji, medijske kuće, uključujući i britanski BBC, uputile su službene upite Bijeloj kući, uredu kanadskog premijera Carneyja, kao i nadležnom kanadskom ministru zaduženom za trgovinsku razmjenu između dvije zemlje. Do trenutka objave, odgovori i službeni komentari s ovih ključnih adresa još uvijek nisu ponuđeni javnosti, što dodatno pojačava neizvjesnost oko budućih koraka obje administracije.
Kako će trgovinski odnosi utjecati na stabilnost regije
Trgovinski odnosi na sjevernoameričkom kontinentu počivaju na decenijama uske saradnje i integracije lanaca opskrbe, zbog čega bi uvođenje stopostotnih carina imalo razorne posljedice za obje ekonomije. Trump je u svojoj subotnjoj objavi iznio teške optužbe na račun kanadskog premijera, nazivajući ga “guvernerom Carneyjem” i optužujući ga da pokušava pretvoriti Kanadu u tranzitnu zonu, odnosno “iskrcajnu luku” preko koje bi Kina plasirala svoje proizvode na američko tržište. “Ako misli da će od Kanade napraviti ‘iskrcajnu luku’ za Kinu za slanje robe i proizvoda u Sjedinjene Države, grdno se vara”, napisao je američki predsjednik.
Ovakva retorika nije novost u odnosima između dvojice lidera. Trump je i ranije, tokom prethodnih nesuglasica oko carina i trgovinskih sporazuma, koristio nekonvencionalan jezik kako bi izvršio pritisak na Ottawu. Prošle godine je tako počeo nazivati Kanadu “51. državom” Sjedinjenih Američkih Država, implicirajući da bi Washington mogao pokušati u potpunosti preuzeti kontrolu nad zemljom ukoliko se ne uskladi s američkim interesima. Iako su se trgovinski odnosi donekle stabilizirali tokom posljednjih mjeseci, najnovije tenzije pokazuju da je ta stabilnost bila kratkog daha i izuzetno krhka.
Eskalacija tenzija od Davosa do G7 summita
Diplomatski razdor između Washingtona i Ottawe dodatno je produbljen nakon nedavnog Svjetskog ekonomskog foruma u Davosu, u Švicarskoj. Kanadski premijer Mark Carney održao je tamo govor u kojem se otvoreno usprotivio politikama velikih svjetskih sila, zagovarajući multilateralizam i očuvanje neovisnih trgovačkih puteva. Iako Carney u svom obraćanju nije direktno imenovao američkog predsjednika, ton i poruke govora jasno su protumačeni kao kritika Trumpove unilateralne politike “Amerika na prvom mjestu”, što je izazvalo oštru reakciju u Washingtonu.
Odgovor s američke strane uslijedio je brzo. Trump se također obratio prisutnima u Davosu neposredno nakon kanadskog premijera, uputivši oštre riječi na račun sjevernog susjeda. “Kanada živi zahvaljujući Sjedinjenim Državama”, izjavio je Trump, naglašavajući ekonomsku ovisnost Kanade o američkom tržištu. Ova izjava jasno oslikava stav američke administracije da su trgovinski odnosi s Kanadom asimetrični te da Washington zadržava pravo donošenja jednostranih odluka u svrhu zaštite vlastitih ekonomskih interesa.
Geopolitičke ambicije i budućnost savezništva
Odnosi između SAD-a i Kanade opterećeni su i širim geopolitičkim pitanjima koja nadilaze same ekonomske sporazume. Trumpove ranije izjave o potrebi da Sjedinjene Američke Države preuzmu kontrolu nad Grenlandom, kao i njegovi česti kritički stavovi prema funkcioniranju NATO saveza, već su ranije doveli do ozbiljnih nesuglasica s kanadskim, ali i evropskim liderima. Ipak, fotografije sa summita G7 održanog u lipnju u Kanadi, na kojima su Trump i Carney prikazani zajedno, sugerirale su da bi se nesuglasice mogle rješavati diplomatskim putem unutar tradicionalnih okvira zapadnog savezništva.
Sada se ti napori čine ugroženima jer su trgovinski odnosi ponovo postali glavno oružje u diplomatskom ratu. Trump u svojoj najnovijoj objavi nije naveo konkretan vremenski okvir niti je pružio dodatne detalje o tome kada bi i kako najavljene carine mogle stupiti na snagu. Dok analitičari procjenjuju ekonomske efekte eventualnog uvođenja carina od 100 posto, jasno je da će naredni potezi Ottave i Pekinga uvelike odrediti u kojem će se smjeru kretati odnosi dvaju najvećih sjevernoameričkih partnera.
