balkanxvijesti.com
Related Articles
Znanstvenici koji su boravili u starim podvodnim bazama morali su plivati do improviziranog vanjskog zahoda kako bi obavili nuždu. To je često privlačilo lokalni morski život koji bi se brzo okupio oko njih. “Ribe bi nažalost znale zašto ste vani i odmah bi se okupile”, prisjeća se Dawn Kernagis, koja je provela vrijeme u bazi Aquarius tijekom jedne NASA-ine misije. Danas su ti pionirski dani iza nas. Nova podvodna postaja Vanguard donosi naprednu tehnologiju na morsko dno kod Floride, nudeći znatno bolje uvjete za dugotrajan boravak ljudske posade.
Zaboravljeni pioniri i svemirska utrka
Podvodni laboratoriji za ljude nisu novost, jer njihova povijest seže u šezdesete godine prošlog stoljeća. Tada je legendarni istraživač Jacques-Yves Cousteau projektom Conshelf pokrenuo val podvodnih istraživanja. Slične su projekte ubrzo pokrenule vlade u Europi, Japanu i bivšem Sovjetskom Savezu. Ipak, ti rani pokušaji bili su skupi i vrlo skučeni za dugotrajan boravak posade. Većina njih imala je kratak vijek trajanja jer je interes javnosti i država brzo opao. Fokus politike i financiranja preusmjeren je prema svemirskim istraživanjima.
Dok je Međunarodna svemirska postaja izgrađena i neprekidno nastanjena više od četvrt stoljeća, podmorje je ostalo zapostavljeno. Do lipnja ove godine, postaja Aquarius izgrađena 1986. godine bila je jedini aktivni laboratorij te vrste u američkim vodama. Znanstvenici su godinama upozoravali na nedostatak resursa za istraživanje oceana koji izravno utječu na klimu na Zemlji. Dolazak novih tehnologija mogao bi konačno promijeniti taj nepovoljan trend.
Kako radi podvodna postaja na grebenu Tennessee
Nova platforma Vanguard postavljena je u lipnju na dubinu od sedamnaest metara u zaštićenom morskom području Florida Keys, prenosi Edition. Ova podvodna postaja dugačka je desetak metara i široka oko dva i pol metra. Unutar tog prostora mogu boraviti četiri akvanauta tijekom misija koje traju pet do sedam dana. Za razliku od starijih objekata, Vanguard koristi zatvoreni sustav za zbrinjavanje ljudskog otpada i sive vode. Otpad se skladišti u vanjskim spremnicima i šalje na površinu kako ne bi zagadio osjetljivi morski ekosustav. Glavni zadatak posade bit će nadzor i obnova lokalnog koraljnog grebena koji trpi oštećenja zbog rasta temperature mora.
Akvanauti koji borave u postaji mogu raditi brže i učinkovitije nego obični ronioci s površine. Razlog tomu je proces saturacijskog ronjenja koji tijelo prilagođava pritisku na dubini rada. Zbog toga nema potrebe za čestom i dugotrajnom dekompresijom nakon svakog urona. Kernagis, koja je sada direktorica znanstvenih istraživanja u tvrtki DEEP, ističe veliku prednost ovog pristupa za znanstvenike. “Možete obaviti mjesečni posao za manje od tjedan dana”, izjavila je Kernagis objašnjavajući učinkovitost rada na dnu. To donosi brže rezultate. Analiza uzoraka na samom dnu daje znatno točnije podatke jer nema promjene tlaka koja može oštetiti osjetljive morske organizme prilikom izvlačenja na površinu.
Privatni kapital donosi novu dinamiku
Iza ovog projekta stoji privatna tvrtka DEEP, što predstavlja veliku promjenu u odnosu na povijesne projekte koje su financirale države. Tvrtka planira uložiti sto milijuna dolara u razvoj novih tehnologija i gradnju inženjerskog središta na Floridi. Većinski vlasnik tvrtke je kanadski poduzetnik Robert MacGregor, iako detalji o ostalim dioničarima nisu javno dostupni. Unatoč privatnom vlasništvu, projekt privlači i državni novac. Savezna država Florida već je izdvojila 935 tisuća dolara za potporu istraživačkim timovima s lokalnih sveučilišta. Ti će timovi provoditi misije usmjerene na koralje i suradnju ljudi i strojeva pod vodom.
Vojska također pokazuje interes za ove tehnologije, pa je tako tvrtka dobila dodatna sredstva od američkog Ureda za pomorska istraživanja. Ambicije tvrtke ne staju na projektu Vanguard, koji se smatra samo testnim modelom za veće pothvate. Planovi za budućnost su ambiciozni. Sljedeći korak je razvoj modularnog sustava Sentinel koji bi trebao primiti šest ljudi na dubinama većim od dvjesto metara. Znanstvena zajednica pozdravlja ove planove. Mike Heithaus, dekan na Međunarodnom sveučilištu Floride, smatra da bi uspostava mreže postaja zahtijevala ozbiljan zajednički rad svih aktera. Njegovo sveučilište upravlja starijom postajom Aquarius i već planira prikupljanje sredstava za novi, napredniji model.
Činjenica da privatni kapital preuzima ulogu države u istraživanju oceana pokazuje gdje leži stvarni interes za inovacije. Dok se milijarde troše na svemirski turizam, naši oceani koji pokrivaju većinu planeta ostaju zapostavljeni. Oceani su i dalje neistraženi. Tehnologija poput ove nudi nadu da još uvijek možemo spasiti ekosustave o kojima ovisi život na Zemlji. Ako možemo imati stalnu posadu u orbiti, vrijeme je da osiguramo stabilnu prisutnost i u morskim dubinama.
