balkanxvijesti.com
Related Articles
Blatnjavi mulj i neprohodni nanosi zatrpali su ulaze u podzemne tunele duž rijeke Trishuli. Ova ekološka i ljudska tragedija u Nepalu ostavila je stotine radnika odsječenim od svijeta, dok spasilačke ekipe vode tešku trku s vremenom. Prema pisanju Editiona, katastrofalne poplave uništile su infrastrukturu i blokirale pristup objektima. Putevi su potpuno uništeni. Zbog toga je dopremanje mehanizacije i teške opreme u planinske predjele postalo gotovo nemoguće. Lokalne vlasti priznaju da se suočavaju sa krizom nezapamćenih razmjera na sjeveru zemlje.
Državna agencija za upravljanje katastrofama navodi da se stotine ljudi vode kao nestale na različitim projektima. Spasioci i strani stručnjaci pokušavaju procijeniti koliko je radnika ostalo zarobljeno u dubokim, armiranim tunelima. Voda je nadošla brzinom koju niko nije mogao predvidjeti. Izolovani planinski lanci sada su pretvoreni u opasne zone gdje spasioci rizikuju vlastite živote. Tokom proteklih nekoliko dana, tlo se i dalje osipa, što dodatno otežava potragu.
Borba sa tonama mulja u mraku Himalaja
Udruženje nezavisnih proizvođača električne energije u Nepalu objavilo je dramatične podatke o posljedicama ove nesreće. Prema njihovom izvještaju, oko 900 radnika vodi se kao nestalo na ukupno jedanaest hidroenergetskih projekata. Svako postrojenje donosi specifične probleme za spasilačke ekipe na terenu. Neki od tunela protežu se nekoliko kilometara u dubinu planinskog masiva Himalaja. Teoretski, radnici bi unutar tih prostora mogli preživjeti danima, pa čak i sedmicama, pod uslovom da imaju pristup zraku i pitkoj vodi.
Najteža situacija je na lokaciji Trishuli 3A. Tamo se traga za 42 osobe koje su radile u podzemnoj mašinskoj sali kada je naišao vodeni val. Tunel koji vodi do tog dijela dug je više od četiri kilometra. Spasilačke ekipe sada pokušavaju probušiti gornje slojeve betona kako bi došle do preživjelih. Geolozi upozoravaju da je svaki korak vrlo rizičan zbog nestabilnosti tla.
“Možda ćemo morati kopati samo deset metara, a možda i stotinu metara”, izjavio je geolog Arnold Dix, koji savjetuje spasioce na projektu Trishuli 3A. On dodaje da postoji realna opasnost od nakupljanja vode u turbinskoj dvorani ako sigurnosni sistemi nisu na vrijeme zatvorili ventile. Ako spasioci probiju zid na pogrešnom mjestu, ta nakupljena voda mogla bi naglo pokuljati i ugroziti i same spasilačke timove. Potraga se nastavlja.
Zašto je ova tragedija u Nepalu tehnički košmar za spasioce
Slična drama odvija se i na hidroelektrani Chilime. Tamo se pretpostavlja da je šest radnika ostalo odsječeno na dnu tunela dugog 250 metara. Planinski vodič Jenjen Lama, koji aktivno učestvuje u akcijama potrage, podijelio je detalje sa medijima. On navodi da su spasilačke ekipe uspjele preći tek pola puta prije nego što su naišle na nepremostivu prepreku. Mulj koji im je dosezao do grudi primorao ih je na povlačenje.
Zatrpani prostor krije skladišta hrane i kuhinju, što daje nadu da bi preživjeli mogli izdržati duže vrijeme. Ipak, nedostatak kiseonika ostaje najveća briga svih uključenih u ovu akciju. “Unutar tunela se nalazi kuhinja, ima nešto hrane… ali ne znam kakvo je stanje s kiseonikom”, rekao je Lama za medije. Loše vrijeme i uništeni heliodromi dodatno usporavaju dolazak dodatne pomoći i opreme iz zraka.
Dok se ova velika tragedija u Nepalu odvija pred očima svjetske javnosti, tehničke poteškoće se gomilaju. Vojska i policija Nepala udružile su snage sa specijalističkim timovima koji su stigli iz Kine i Indije tokom vikenda. Oni koriste napredne dronove sa termalnim kamerama kako bi locirali preživjele kroz slojeve zemlje i betona. Na pojedinim mjestima izbušeni su otvori kroz koje je upumpan zrak i spuštena hrana, ali povratnih informacija od radnika još uvijek nema.
Svjedočanstva preživjelih i potraga za nestalima
Ipak, ima i onih koji su imali sreću u trenucima kada je voda počela prodirati u podzemne instalacije. Oko 279 radnika uspjelo je pobjeći iz tunela ili su uspješno evakuisani neposredno nakon udara vodenog vala. Njihove priče svjedoče o panici i užasu koji su vladali u mračnim hodnicima ispod planine. Mnogi od njih sada ne napuštaju mjesta nesreće, čekajući vijesti o svojim kolegama i članovima porodice koji su ostali zarobljeni.
Bhakti Ram Bohara jedan je od preživjelih koji je uspio pobjeći sa svojim timom. On procjenjuje da je jedva desetina radnika sa njegovog gradilišta uspjela na vrijeme izaći napolje. Među nestalima je i njegov zet, sa kojim je proveo mjesece radeći na ovom projektu kako bi prehranili porodice u rodnom selu. “Njegova žena je moja sestra i ona je trudna”, ispričao je Bohara kroz suze, očajan zbog neizvjesnosti koja traje danima.
Drugi radnik, Ram Chandra, opisao je kako se spasio držeći se za metalne nosače na plafonu tunela. Voda, komadi betona i otpad kretali su se velikom brzinom oko njega i njegovih kolega. Trebalo im je dugih šest sati grčevite borbe da se probiju do izlaza i ugledaju svjetlo dana. Vrijeme brzo ističe. Svaki naredni sat smanjuje šanse da će u dubinama Himalaja pronaći još preživjelih.
Rastući rizici ubrzane gradnje na Himalajima
Ova katastrofa ponovo otvara pitanje bezbjednosti masovnih infrastrukturnih projekata u ovom dijelu Azije. Kina, Indija i Nepal uložili su stotine miliona dolara u izgradnju brana i tunela tokom posljednjih nekoliko godina. Cilj je bio iskoristiti ogroman energetski potencijal planinskih rijeka za proizvodnju struje. Međutim, stručnjaci upozoravaju da se gradnja odvija na seizmološki i ekološki najosjetljivijem području na svijetu. Klimatske promjene dodatno pojačavaju intenzitet monsunskih kiša i iznenadnih poplava.
Planneri i investitori morat će ozbiljno preispitati način na koji projektuju i pozicioniraju ove energetske objekte. Povećana potražnja za električnom energijom ne smije biti opravdanje za ignorisanje prirodnih zakona i geoloških opasnosti. Bez uspostavljanja zajedničkog sistema za praćenje rizika i strožih sigurnosnih standarda, ovakve tragedije mogle bi postati naša svakodnevica. Priroda je još jednom pokazala da se ne može lako ukrotiti, a cijenu tog pokušaja ponovo plaćaju oni najranjiviji.
