balkanxvijesti.com
Related Articles
Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je uvođenjem carina nacijama koje se ne slažu s njegovim ambicijama aneksije Grenlanda.
Trump je na sastanku u Bijeloj kući rekao da bi “mogao uvesti carine na zemlje ako se ne slože s Grenlandom”, koji je samoupravni teritorij kojim upravlja Danska.
Nije rekao koje bi zemlje mogle biti pogođene novim carinama ili na koju će vlast pozvati da koristi takve uvozne poreze u ostvarivanju svog cilja.
Uz Dansku i Grenland, i druge zemlje protive se njegovim planovima, a mnogi u SAD-u izrazili su skepticizam prema akviziciji. Dok je Trump govorio, dvostranačka kongresna delegacija posjetila je Grenland kako bi pokazala podršku tom teritoriju.
Skupina od 11 članova uključivala je republikance koji su izrazili zabrinutost zbog predsjednikovih poziva da SAD nekako steknu Grenland iz razloga nacionalne sigurnosti. Sastali su se sa zastupnicima, kao i s danskom premijerkom Mette Frederiksen i njezinim grenlandskim kolegom Jensom-Frederikom Nielsenom.
Vođa grupe, senator Chris Coons, demokrat, rekao je da je njihovo putovanje bilo kako bi saslušali lokalno stanovništvo i prenijeli njihova stajališta u Washington “kako bi snizili temperaturu”.
Trump je rekao da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a – i da bi ga Washington dobio “lakšim ili težim putem” – očita referenca na kupnju otoka ili njegovo zauzimanje silom.
“Mogu uvesti carinu na zemlje ako se ne slože s Grenlandom, jer nam je Grenland potreban za nacionalnu sigurnost”, rekao je Trump na sastanku Bijele kuće u petak o ruralnoj zdravstvenoj zaštiti.
Grenland je rijetko naseljen, ali bogat resursima, a njegov položaj između Sjeverne Amerike i Arktika čini ga povoljnim za sustave ranog upozorenja u slučaju raketnih napada i za praćenje plovila u regiji.
SAD već ima više od 100 vojnika stalno stacioniranih u svojoj bazi Pituffik – postaji za praćenje raketa na sjeverozapadnom vrhu Grenlanda kojom SAD upravlja od Drugog svjetskog rata.
Prema postojećim sporazumima s Danskom, SAD ima ovlast dovesti onoliko vojnika koliko želi na Grenland.
No Trump je rekao da SAD moraju “preuzeti kontrolu” nad zemljom kako bi je pravilno obranio od mogućih ruskih ili kineskih napada.
Danska je upozorila da bi vojna akcija značila kraj NATO-a – transatlantskog obrambenog saveza u kojem su SAD najutjecajniji partner.
NATO funkcionira na principu da saveznici moraju pomagati jedni drugima u slučaju napada izvana – nikada se nije suočio s opcijom u kojoj bi jedna članica upotrijebila silu protiv druge.
Europski saveznici okupili su se kako bi podržali Dansku.
Također su rekli da im je arktička regija jednako važna i da bi njezina sigurnost trebala biti zajednička odgovornost NATO-a – uz sudjelovanje SAD-a.
U tu svrhu, nekoliko zemalja, uključujući Francusku, Njemačku, Švedsku, Norvešku, Finsku, Nizozemsku i Ujedinjeno Kraljevstvo, poslalo je mali broj vojnika na Grenland u takozvanoj izviđačkoj misiji.
Francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da će uskoro biti poslana “kopnena, zračna i pomorska sredstva”.
Posjet američkog kongresnog izaslanstva dolazi nekoliko dana nakon što razgovori na visokoj razini u Washingtonu nisu uspjeli odvratiti Trumpa od njegovih planova.
Uključuju senatore i članove Zastupničkog doma SAD-a koji su žestoki pristaše NATO-a.
Iako su Coons i većina skupine demokratski odlučni protivnici Trumpa, u njoj su i umjereni republikanski senatori Thom Tillis i Lisa Murkowski.
Grenlandska zastupnica Aaja Chemnitz rekla je da ju je sastanak s američkim zakonodavcima ispunio “nadom”. Za BBC je rekla: “Trebamo prijatelje. Trebamo saveznike.”
Na pitanje o velikom jazu između stava Bijele kuće i stava Grenlanda i Danske, rekla je: “To je maraton, a ne kratki sprint.
“Pritisak s američke strane nešto je što vidimo od 2019. Bilo bi naivno misliti da je sada sve gotovo.”
Dodala je: “Mjenja se gotovo iz sata u sat.” Dakle, što više podrške možemo dobiti, to bolje.”
Murkowski je jedan od sponzora dvostranačkog zakona usmjerenog na blokiranje svakog pokušaja aneksije Grenlanda.
Republikanski kongresmen također je predstavio suparnički zakon u znak podrške aneksiji otoka.
Trumpov izaslanik za Grenland, Jeff Landry, rekao je u petak za Fox News da bi SAD trebale razgovarati s čelnicima Grenlanda, a ne s Danskom.
“Vjerujem da postoji dogovor koji bi trebao i hoće biti postignut kada se ovo završi”, rekao je.
“Predsjednik je ozbiljan. Mislim da je postavio temelje.
“Rekao je Danskoj što traži, a sada je stvar u tome da državni tajnik Marco Rubio i potpredsjednik JD Vance postignu dogovor.
“Sjedinjene Države su oduvijek bile gostoljubiva stranka. Ne ulazimo tamo pokušavajući osvojiti bilo koga i preuzeti nečiju zemlju.
“Mi kažemo: ‘Slušajte. Mi predstavljamo slobodu. Mi predstavljamo ekonomsku snagu. Mi predstavljamo zaštitu.'”
Ministri vanjskih poslova Danske i Grenlanda sastali su se s Vanceom i Rubiom u Bijeloj kući u srijedu.
Prema danskom dužnosniku koji je razgovarao s BBC-jem o pozadini sastanka, američki potpredsjednik predložio je pronalazak “srednjeg rješenja” koje bi zadovoljilo Trumpa, Dansku i Grenland.
Dužnosnik je rekao da mogućnost američkog vojnog preuzimanja Grenlanda nije spomenuta na sastanku u Bijeloj kući.
“Nikada nismo razgovarali ni s jednim visokim dužnosnikom ili ministrom o izgledima da Sjedinjene Države pošalju” trupe na Grenland, rekao je dužnosnik.
Ipak, danski dužnosnik rekao je da Danska ozbiljno shvaća Trumpov izjavljeni cilj preuzimanja Grenlanda.
“Naša je radna hipoteza da je o ovom pitanju ono što govori ono što misli”, rekao je dužnosnik.
