balkanxvijesti.com
Related Articles
Južnokinesko more ponovo je poprište opasnih vojnih manevara koji bi, uz samo jednu pogrešnu procjenu na terenu, mogli prerasti u otvoreni sukob svjetskih sila. Tokom petka, kineska obalna straža upotrijebila je vodene topove protiv filipinskih vladinih brodova u blizini plićaka Scarborough, što je treći ozbiljan incident u samo sedam dana. Na jednom od napadnutih brodova nalazila se i novinarska ekipa CNN-a, koja je iz prve ruke svjedočila bliskom susretu s kineskim snagama. Kineski brodovi, znatno veći i superiorniji, opkolili su filipinsko plovilo na udaljenosti od svega sedam metara, stvarajući direktnu opasnost od sudara. Tokom cijele noći, prije samog napada, filipinski brod dužine tridesetak metara pratila je kineska grdosija od čak 111 metara, što zorno ilustruje nesrazmjer snaga na ovom prostoru.
Ovaj plićak, koji Filipini nazivaju Bajo de Masinloc, a Kina Huangyan, zapravo je nenaseljeni koraljni greben udaljen oko 220 kilometara od filipinskog ostrva Luzon. Za lokalne ribare to je tradicionalno područje za izlov ribe, ali za Peking je to strateška tačka na kojoj već godinama održavaju stalno prisustvo obalne straže i takozvane “pomorske milicije”. Filipinska misija, koja je imala zadatak da dostavi gorivo lokalnim ribarima, na kraju je prekinuta, dijelom i zbog najavljenog tajfuna koji se približavao regiji. Zvanični Manila tvrdi da je u akciji blokade učestvovalo čak 15 kineskih plovila, dok je s filipinske strane bilo deset brodova. Kinesko ministarstvo vanjskih poslova brzo je reagovalo saopštenjem da su njihove mjere bile “zakonite, profesionalne i opravdane” kako bi zaštitili svoj suverenitet i bezbjednost u vodama pod svojom jurisdikcijom.
Zašto je Južnokinesko more tempirana bomba globalne ekonomije
Ovdje nije riječ o pukom lokalnom sporu oko prava na ribolov ili kontrolu nad nekoliko nenaseljenih hridi. Kroz Južnokinesko more svake godine prolazi više od trećine cjelokupne svjetske pomorske trgovine. To je ključni ekonomski koridor koji povezuje Aziju s Evropom i Bliskim istokom, transportujući sve od sirovina i nafte do najnaprednije tehnologije. Ako se ovaj plovni put blokira ili postane zona aktivnih ratnih dejstava, posljedice po globalnu ekonomiju bile bi katastrofalne. Analitičari već povlače paralele sa situacijom u Ormuskom prolazu, gdje su sukobi i blokade ozbiljno ugrozili globalno tržište energenata i transport vitalnih komponenti za auto-industriju i proizvodnju kompjuterskih čipova.
Peking sistematski gradi vještačka ostrva, vojne baze i avionske piste u spornim vodama kako bi cementirao svoje prisustvo. Kina, uprkos tome što Južnokinesko more svojata u obimu od skoro 90 posto unutar kontroverzne “linije od devet crtica”, nailazi na oštar otpor susjednih država. Vijetnam, Malezija, Bruneji i Tajvan takođe polažu pravo na dijelove ovog arhipelaga. Da situacija bude pravno jasnija, a geopolitički komplikovanija, međunarodne arbitraže su još 2016. godine donijele presudu prema kojoj kineske istorijske pretenzije nemaju nikakvo pravno utemeljenje. Kineski predsjednik Xi Jinping tu je odluku glatko odbacio, nastavljajući militarizaciju regiona bez obzira na međunarodno pravo i ranija obećanja data Bijeloj kući. Podaci pokazuju dramatičan porast kineske aktivnosti; njihova obalna straža provela je gotovo hiljadu brod-dana u vodama oko Scarborougha samo tokom proteklog mjeseca.
Sve brutalniji sukobi na moru i uloga Washingtona
Ono što posebno brine vojni vrh u Washingtonu i Manili jeste promjena taktike kineskih snaga, koja postaje sve agresivnija i nasilnija. Samo nekoliko dana prije ovog incidenta, došlo je do fizičkog obračuna na drugom spornom grebenu, Second Thomas Shoal. Tamo Filipini drže malu posadu na namjerno nasukanom rđajućem vojnom brodu iz Drugog svjetskog rata, koji služi kao improvizovana baza i simbol suvereniteta. Tokom pokušaja dostave zaliha toj bazi, kineska obalna straža poslala je brze čamce čija je posada bukvalno ramovala filipinska plovila. Snimci pokazuju kako su kineski vojnici koristili drvene palice i vesla, a u nekim ranijim incidentima čak i sjekire kako bi probušili filipinske gumene čamce i zaplijenili navigacijsku opremu. U tim sukobima nekoliko filipinskih mornara je teško povrijeđeno i evakuisano.
Sjedinjene Američke Države imaju potpisan sporazum o uzajamnoj odbrani s Filipinima, što cijeloj situaciji daje ekstremno opasnu dimenziju. To znači da bi bilo kakav direktan oružani napad na filipinske vojne snage ili javna plovila mogao aktivirati obavezu Washingtona da vojno interveniše u sukobu. Američki državni sekretar Marco Rubio jasno je stavio do znanja da Amerika neće ostaviti svoje saveznike na cjedilu, ističući da su obaveze prema Manili apsolutne. Dok su oči zapadne javnosti opravdano uprte u ratove na Bliskom istoku i u Ukrajini, Južnokinesko more tiho ključa, a intenzitet i učestalost incidenata ukazuju na to da se tamo vodi tihi rat iscrpljivanja.
Igra živaca na ivici provalije
Peking očigledno testira granice izdržljivosti i odlučnosti kako Manile, tako i Washingtona. Strategija Kine je jasna: upotrebom takozvanih metoda “sive zone” – koje uključuju vodene topove, blokade, lasere i fizičko maltretiranje bez upotrebe vatrenog oružja – pokušavaju ostvariti potpunu de facto kontrolu bez izazivanja formalnog vojnog odgovora. Međutim, ova opasna igra živaca na otvorenom moru ima svoj rok trajanja i nosi ogroman rizik. Kada se brodovi od stotinu metara manevrišu na udaljenosti od svega nekoliko metara po lošem vremenu i uzburkanom moru, katastrofalna nesreća postaje samo pitanje trenutka.
Ako kineski vodeni top, ekstremno blisko presretanje ili neoprezno naređenje kineskog komandanta na terenu uzrokuju ljudske žrtve među filipinskim vojnicima, diplomatski prostor za smirivanje tenzija momentalno će nestati. Washington će tada biti prisiljen birati između dvije podjednako loše opcije: direktnog vojnog ulaska u konflikt s nuklearnom silom ili potpunog gubitka kredibilnosti kao garanta sigurnosti u Pacifiku, što bi otvorilo vrata kineskoj dominaciji nad cijelom Azijom. Svijet sebi ne može priuštiti luksuz da ignoriše zbivanja oko Scarborough Shoala, jer tamo ne pucaju samo vodeni topovi, već se kroz Južnokinesko more lomi budućnost globalne sigurnosne arhitekture.
