balkanxvijesti.com
Related Articles
Dok se Sjedinjene Američke Države pripremaju za parlamentarne izbore u studenom, ekonomska situacija postaje glavni adut u političkoj borbi. Dok američki birači broje dane do izbora, cijene nafte na svjetskim tržištima divljaju i izravno utječu na standard građana. Američki predsjednik Donald Trump našao se u nezgodnoj poziciji jer skupo gorivo ugrožava njegove političke planove. Zbog toga je odlučio javno napasti energetske tvrtke koje u jeku krize ostvaruju rekordne zarade. Trump je bijesan.
“Previše zarađuju”, rekao je Donald Trump novinarima u Ovalnom uredu, otvoreno napadajući naftne tvrtke. “To mi se ne sviđa. A ja bih trebao biti zadnji koji to govori jer sam veliki zagovornik slobodnog poduzetništva.” Ova izjava jasno pokazuje koliko je situacija ozbiljna za Bijelu kuću. Politički pritisak raste jer visoki troškovi života izravno idu na ruku demokratima. Trump očajnički treba pad cijena energenata kako bi osigurao pobjedu na izborima za tri mjeseca. No, tržište trenutno funkcionira po vlastitim pravilima.
Sukob koji SAD vodi protiv Irana pokrenuo je val poskupljenja širom svijeta, što se brzo prelilo na američke benzinske crpke. Prosječna cijena galona benzina u Americi skočila je za čak 37 posto od početka sukoba. Za prosječnog Amerikanca to je ozbiljan udarac na kućni proračun. Slikovito rečeno, dok građani plaćaju ceh geopolitičkih igara, naftni divovi broje nikad veće prihode. Upravo taj nesrazmjer stvara političku glavobolju predsjedniku koji pokušava balansirati između ratoborne vanjske politike i domaćeg gospodarstva.
Naftni divovi bilježe rekordne zarade
Dok se obični potrošači bore s inflacijom, najveće svjetske energetske tvrtke ostvaruju profite o kojima su prije mogle samo sanjati. Saudijski gigant Saudi Aramco, najveća naftna tvrtka na svijetu, objavio je rast dobiti od čak 33 posto u drugom tromjesečju. Njihov profit skočio je na 33,4 milijarde dolara u odnosu na 25,2 milijarde u istom razdoblju prošle godine. Brojke su neumoljive. Profit je ogroman.
Sličan trend bilježe i američke korporacije koje trljaju ruke zbog nestabilnosti na Bliskom istoku. ExxonMobil je izvijestio da se njegova dobit u drugom tromjesečju više nego udvostručila, dosegnuvši 14,5 milijardi dolara. Njihov glavni rival Chevron ostvario je 12,1 milijardu dolara profita, što je četiri puta više nego u istom razdoblju prošle godine. Britanski Shell također je zabilježio povijesni rezultat s gotovo deset milijardi dolara tromjesečne dobiti. Svi ovi podaci pokazuju da kriza za neke predstavlja savršenu priliku za bogaćenje.
Ovakav razvoj događaja zapravo prati dobro poznati povijesni obrazac. Kada god dođe do poremećaja u opskrbi na globalnom tržištu, strah od nestašice pokreće nekontrolirani rast cijena. Političari tada redovito počinju prosvjedovati i tražiti krivce među proizvođačima. Sličnu situaciju gledali smo i nakon početka rata u Ukrajini 2022. godine. Tadašnji predsjednik Joe Biden žestoko je kritizirao energetski sektor zbog “ratnog profiterstva” i predlagao uvođenje posebnih poreza na ekstraprofit. Povijest se očito ponavlja, samo su se uloge u Bijeloj kući promijenile.
Sukob s Iranom i visoke cijene nafte
Korijen trenutnog problema leži u geopolitičkoj nestabilnosti koja je blokirala glavne morske puteve za transport energenata. Sukob između Sjedinjenih Država i Irana osjetno je smanjio protok tankera kroz Hormuški tjesnac, kroz koji prolazi petina svjetske nafte. Zbog stalnih napada i nesigurnosti, izvoz iz te regije postao je vrlo riskantan i skup. To se odmah odrazilo na referentne vrijednosti na svjetskim burzama.
Prije nego što je sukob započeo, barel nafte tipa Brent prodavao se za nešto manje od 70 dolara. U međuvremenu su cijene nafte probile granicu od stotinu dolara, nakon čega je uslijedio period velike nestabilnosti. Svaka vijest o mirovnim pregovorima ili novim vojnim akcijama trenutno mijenja stanje na burzama. Trenutno se barel Brenta prodaje po cijeni od oko 80 dolara, što je rast od 14 posto u odnosu na razdoblje prije izbijanja sukoba. Analitičari upozoravaju da stabilizacije nema na vidiku.
Kako prenosi Edition, stručnjaci smatraju da su ovi privremeni skokovi zarade rezultat taktičkih odluka tvrtki. Rahul Choudhary, potpredsjednik istraživačkog odjela u tvrtki Rystad Energy, ističe da je Saudi Aramco profitirao jer je izvozio skuplje prerađevine poput dizela. Međutim, on naglašava da takav model ima svoj rok trajanja. Aramco je prodavao naftu iz svojih zaliha koje su sada znatno smanjene. To znači da se dugoročni planovi ne mogu graditi isključivo na trenutnim visokim cijenama.
Nove blokade u Crvenom moru mijenjaju pravila igre
Iako je Saudijska Arabija pokušala zaobići rizični Hormuški tjesnac slanjem nafte preko Crvenog mora, ta je ruta brzo postala nova meta. Jemenski pobunjenici Houthi, koje podržava Iran, proglasili su blokadu za saudijske brodove na ulazu u tjesnac Bab al-Mandeb. Njihovi napadi na trgovačke i teretne brodove drastično su smanjili promet u tom dijelu svijeta. Prema podacima analitičara, saudijski izvoz sirove nafte preko Crvenog mora smanjen je za najmanje polovicu.
SAD traži rješenje. Trump se suočava s paradoksom vlastite politike u kojoj pritisak na Iran izravno šteti američkim potrošačima. Njegovi pozivi naftnim tvrtkama da smanje maloprodajne cijene i pokažu solidarnost izgledaju prilično nemoćno pred zakonima tržišta. Privatni kapital rijetko mari za politički rejting predsjednika kada se nudi prilika za povijesnu zaradu. Dok god cijene nafte ostaju visoke zbog blokada morskih tjesnaca, nafta će biti skupa igračka.
Na koncu, jasno je da Trump ne može jednostranim apelima natjerati tržišne divove da se odreknu milijardi u korist njegove predizborne kampanje. Cijena benzina na američkim crpkama postala je izravno mjerilo uspjeha njegove administracije. Ako ne uspije obuzdati rast troškova prije studenog, ceh bi mogao platiti na biralištima. Naftne tvrtke će i dalje bilježiti profite, bez obzira na to tko sjedi u Ovalnom uredu, jer rat i nestabilnost za njih uvijek znače dobru zaradu.
